Zemlja. Treća planeta od Sunca, i najveća među stenovitim planetama, prečnika 12.756km. Od Sunca je udaljena u proseku 1AJ (oko 150 miliona kilometara). Oko njega se okrene za 365 dana, a oko svoje ose za 24 časa (brojke su grubo zaokružene). To je jedina poznata planeta koja sadrži život (a s obzirom kako se ophodimo prema njemu ovde, i srećom jedina). Jedina planeta koja sadrži hidrosferu i biosferu.

Naša atmosfera sadrži prilično otrovne i zapaljive gasove, ali je život naučio da evoluira na njima, pretežno azotu i kiseoniku. Većina ljudi misli kako je efekat staklene bašte štetan po život, ali malo ko zna da je on bio presudan za razvoj života na ovoj planeti. Staklena bašta je upravo ta koja je stvorila blagu prosečnu temperaturu od 14 stepeni, na kojoj je evoluirala većina života. Bez njega bi temperatura bila daleko ispod nule, a planeta bi ličila na veliku santu leda. Dakle, bez umerenog efekta staklene bašte se ne može.

Zemlja ima preko 10.000 veštačkih satelita u svojoj orbiti, ali mi ćemo se zadržati na onom jedinom prirodnom.



Mesec (Zemlja I). Naš jedini prirodni satelit. Možda i jedan od glavnih uzroka razvoja života na ovoj planeti. Mesec je peti najveći satelit u sistemu, ali od kad je Pluton izgubio status planete, Mesec je najveći satelit srazmerno veličini matične planete. Prečnika je 3.476km.

Mesec je posle Sunca najznačajnije nebesko telo za čovečanstvo. Mnogi narodi sveta i dalje koriste lunarne kalendare. Mesec je i jedino telo na kome je čovek sleteo (da, jeste sleteo, ma šta mnogi skeptici verovali, iz prostog razloga što je let čoveka na Mesec bio čisto politička kategorija, a ne naučna ili istraživačka). Gravitacija na njemu je šest puta manja nego na Zemlji, pa bi prosečan čovek tamo težio svega oko 15kg.

Mesec je veoma blizu nas, ali se ipak udaljava, godišnje oko 4cm. Udaljen je oko 0,0026AJ ili svega 384 hiljada kilometara. Oko Zemlje se okrene za 27,5 dana, ali s obzirom da je njegova rotacija zaključana zajedno sa Zemljinom, pa je uvek ista strana Meseca okrenuta prema nama, to se nama čini da se Mesec oko Zemlje okrene za 29,5 dana (sinodički period, odnosno period za koji Mesec prođe sve mene tj. faze). Iako se na Zemlji život uspešno razvio, Mesec je ostao surovo, beživotno mesto. Nema atmosferu, a temperaturne razlike su ekstremne, od 120 stepeni danju, do -180 stepeni noću.

Mada ćete sa nekim povećalom videti mnogobrojne detalje na Mesečevoj površini, u njemu možete uživati i golim očima.  Od naših očiju je udaljen svega 1 svetlosnu sekundu. Njegova najveća magnituda tokom punog Meseca je -12,74, ali ćete više detalja videti kada je u prvoj ili poslednjoj četvrti. Videćete mnogobrojne kratere, planine i visije, i tamna polja, koja se nazivaju morima (mare).